Hrvatsko gospodarstvo



 

Tržišno pozicioniranje i gospodarska politika

Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) Hrvatska je pokazala spremnost za izazove globalne liberalizacije svjetskog tržišta. Također se aktivno uključila u europske integracijske procese kao što su Pakt o stabilnosti, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU-u, članstvo u CEFTA-i, te je otvorila pregovore za članstvo u EU-u.
S obzirom na relativno malo tržište i otvoreno gospodarstvo, Republika Hrvatska se zahvaljujući usmjerenosti gospodarske politike na jačanje izvoznih potencijala, razvijanje trgovinske suradnje u skladu sa suvremenim standardima te razvijanje institucijske podrške gospodarskim ciljevima posljednjih godina uspješno istaknula u regiji.
Vlada Republike Hrvatske je na vrijeme prepoznala izazove budućnosti u smislu gospodarenja i suradnje sa regionalnim, ali i globalnim tržišnim partnerima.

Slijedom navedenoga, jasni su prioriteti hrvatske gospodarske politike – nastavak izgradnje stabilnog i snažnog tržišno orijentiranog gospodarstva, konkurentnog na svjetskom tržištu, stalno jačanje makroekonomske stabilnosti i nastavak strukturnih reformi u svrhu osiguranja stabilnoga i održivoga gospodarskog razvitka, povećanja proizvodnje, posebice izvoza i povećanja zaposlenosti. Naglasak je osobito stavljen na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja usklađenog s poslovnim okruženjem koje prevladava u Europskoj uniji, daljnji razvitak instituta tržišne ekonomije, poticanje privatnih ulaganja, promociju međunarodne konkurentnosti te poduzetničkih i tržišnih sloboda.

S ciljem promoviranja sustava tržišnog natjecanja Hrvatski sabor je u rujnu 1995. osnovao Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koja obavlja upravne i stručne poslove u svezi sa zaštitom tržišnog natjecanja te poslove odobravanja, nadzora provedbe i povrata općih i pojedinačnih državnih potpora. Ovlasti su utvrđene Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja (NN, br.122/2003) i Zakonom o državnim potporama (NN, br.47/2003).

U svrhu jačanja poduzetništva tijekom 2005. pokrenut je servis HITRO.HR s ciljem pojednostavnjenja administrativne procedure i uklanjanja birokratskih zapreka kao smetnje bržem razvoju poduzetništva, a od siječnja 2006. pokrenuta je usluga e-PDV, kojom korisnici sustava PDV-a prijavu poreza na dodanu vrijednost mogu podnijeti elektroničkim putem. U pet godina rada, do svibnja 2010., osnovano je 38.507 tvrtki i obrta, od kojih su 2594 tvrtke u stranom vlasništvu.
Nadalje, vrlo aktivan je i Vladin program e-Hrvatska, kojim se namjerava provoditi informatizacija ukupnoga hrvatskog obrazovnog sustava, a planira se i on-line pristup zdravstvenim uslugama, što bi omogućilo pružanje kvalitetne medicinske pomoći. Srednjoročnim planom predviđeno je uspostavljanje i umrežavanje sustava, koji će putem interneta omogućiti korištenje usluga javne uprave, zdravstva, školstva i pravosuđa.

U cilju poboljšanja investicijskog ozračja i izgradnje snažnog imidža Hrvatske kao poželjnog investicijskog odredišta, u regionalnom i globalnom smislu, razvija se zajedničko djelovanje hrvatskih znanstvenih stručnjaka, gospodarstvenika i Vladinih resora. Kao sektori budućnosti prepoznati su sektori informacijsko-komunikacijskih tehnologija i poslovnih ulaganja te sektor biotehnologije.

Tijekom 2006. godine pokrenuta je inicijativa sa znanstvenom zajednicom u Hrvatskoj kako bi se unaprijedila suradnja gospodarstva i znanosti. Tako je Ekonomski fakultet u Zagrebu potpisao više ugovora o poslovnoj suradnji s hrvatskim tvrtkama s ciljem uspostavljanja stalne i jače komunikacije između gospodarstvenika i znanosti.
Prema podacima statističke službe Eurostat EU, objavljenih početkom 2007., o tome koliko se ulaže u istraživanja i razvoj, Hrvatska je 2004. u to područje uložila sredstava u vrijednosti 1,22 posto BDP-a, što je više nego primjerice u većini novih članica EU-a – Poljskoj, Malti, Mađarskoj, Litvi, Letoniji, Estoniji – te više nego u nekim starim članicama – Italiji, Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj.

Usmjerena je pozornost i na povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i usluga radi postizanja tržišne fleksibilnosti, što će pridonijeti rješavanju pitanja nezaposlenosti. S tim u svezi osnovano je u veljači 2002. Nacionalno vijeće za konkurentnost, s namjerom trajnog promoviranja i poticanja potrebe razvoja konkurentnosti i produktivnosti nacionalnoga gospodarstva s ciljem osiguranja održivog rasta životnog standarda.

Za uspješno hrvatsko gospodarstvo, veći rast BDP-a, veći životni standard te više zaposlenih potrebna je usmjerenost k izvozu. U tom je smislu 22. siječnja 2007. godine predstavljena Hrvatska izvozna ofenziva (HIO) kao projekt koji je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva radilo u suradnji s udrugom "Hrvatski izvoznici", Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak. Glavni ciljevi strategije usmjereni su rješavanju ključnih problema za rast izvoza, kao što su premali kapaciteti, usitnjenost proizvodnje te nedovoljna konkurentnost.

Četiri glavna cilja strategije HIO, u razdoblju od 2007. do 2010. su:

  • povećati ukupan broj tvrtki izvoznika za 25 posto (sa sadašnjih oko 11.000 na 13.800 izvoznika)
  • promijeniti strukturu izvoza – povećati udio izvoza proizvoda s dodanom vrijednošću
  • povećati konkurentnost proizvodnje repromaterijala i komponenti za složene proizvode
  • osnovati šest izvoznih klastera.

Posebno značenje strategiji daje osnivanje šest klastera za izvoz, i to vode, male brodogradnje, tekstila i odjeće, ICT-rješenja, drva i namještaja te marikulture i hrvatske ribe.
Predviđeno je i osnivanje posebnog Centra za standarde i certifikate, koji će sve certifikate osiguravati poduzetnicima, a MGRP će sufinancirati dobivanje tih standarda. Također, namjerava se osnovati šest centara koji će spajati proizvodnju s inovacijama i znanosti, odnosno sveučilišta i učilišta s poduzetnicima, a tu je i mjera supstitucije uvoza, odnosno proizvodnje proizvoda kojih do sada nismo imali.

Povećanjem proizvodnje i izvoza, kroz stimuliranje izvoznih aktivnosti, restrukturiranje velikih hrvatskih tvrtki u državnom vlasništvu i povećanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda na svjetskim tržištima, utjecat će se na pozitivno rješavanje vanjskog duga i deficita platne bilance.

Osnovna obilježja hrvatskoga gospodarstva

Struktura BDP-a po sektorima, 2009. (%)

Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 5,9%
Rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba el. energijom, plinom i vodom 16,7%
Građevinarstvo
 7,0%
Trgovina na veliko i malo, popravak motor. vozila i ostalo 9,5%
Hoteli i restorani 3,9%
Prijevoz, skladištenje i veze 7,3%
Financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, poslovne usluge 21,3%
Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdrav. zaštita, soc. skrb i dr. 15,7%
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 12,9%
Izvor: DZS RH,

 


 

Industrija – oko četvrtine ukupne radne snage zaposleno je u industriji, koja ostvaruje oko petine bruto domaćeg proizvoda. Glavni izazovi industrijskog razvoja su jačanje izvozne konkurentnosti, ulaganje u industrijske grane širokog spektra s naglaskom na uvođenje suvremenih tehnoloških i upravljačkih modela, uvođenje standarda kvalitete, udovoljavanje ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne učinkovitosti.

Struktura industrije po prihodima od prodaje proizvoda (2006.) (Izvor: DZS)

rudarstvo i vađenje 50 %
prerađivačka industrija 44 %
opskrba električnom energijom, plinom i vodom
 6 %

 


Posljednjih godina hrvatsku industriju karakterizira fizički i financijski rast obujma proizvodnje i proizvodnosti rada. To su posljedice intenzivnih promjena u procesu restrukturiranja i prilagođavanja globalizacijskim tržišnim procesima.
Najsnažnije izvozno orijentirane industrijske grane su brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i dr.

Iako se u sljedećem razdoblju očekivao nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje, posebno u industrijama povezanim sa zaštitom okoliša i gospodarenjem otpadom, te u područjima energetike i energetske učinkovitosti, tijekom posljednjih godina, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, bilježi se, pod utjecajem globalne krize, pad:

Fizički obujam industrijske proizvodnje, stopa rasta (%)

Godina %
2005. 5,1
2006. 4,5
2007. 5,6
2008. 1,6
2009. -9,2

Izvor: DZS RH

Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane, pića i duhana - u ukupnom BDP-u poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju sa 7%. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, od ukupnog broja zaposlenih u prosincu 2007. godine (1 181 077), poljoprivrednim djelatnostima bavi se 26 775 osoba, industrijskim djelatnostima 370 180 te uslužnim djelatnostima 784 122 osoba. 

Raznolikost klime, reljefa i tla omogućuje širok poljoprivredni proizvodni asortiman, dok niska razina onečišćenja pogoduje razvoju ekološke proizvodnje.

Ratarstvo pokriva domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Od oko 3 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obrađuje se 63 posto, a ostalo su pašnjaci. Od ukupno obradive površine, 67 posto je u privatnom vlasništvu.

U Hrvatskoj je u 2008. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvedeno 2.461.642 tona kukuruza, što 73 posto više nego 2007. godine. Ta količina merkantilnog i sjemenskog kukuruza proizvedena na površinama od 308,5 tisuća hektara, ili za oko 8 posto većim površinama nego u godini prije, a prosječna proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 7,98 tona. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva proizvela su 2,06 milijuna tona kukuruza sa 261,6 hektara, a prosječna je proizvodnja po hektaru iznosila 7,91 tonu. Poslovni subjekti, koji su kukuruz zasijali na 46,9 tisuća hektara, ostvarili su proizvodnju od 391,8 tisuća tona sa prosječnim prirodom od 8,35 tona po hektaru.

Soje je 2008. godine proizvedeno 107.607 tona ili 3,01 tona po hektaru, a u odnosu na 2007. godinu prirod soje povećan je 19 posto. 2008. godine znano je povećana proizvodnja suncokreta, za 120 posto, na 119,6 tisuća tona, a proizveden je na površini od 38.591 hektar.
Proizvodnja šećerne repe smanjena je pak 25 posto i iznosila je 1,18 milijuna tona. Šećerne je repe proizvedeno na 20.847 hektara, a prosječan prirod po hektaru iznosio je 56,93 tone.

Voćnjaci i maslinici prostiru se na 66.000 ha, a vinogradi na 50.000 ha s više od 90-postotnim udjelom privatnoga vlasništva. Podaci o ostvarenom prirodu kasnog voća pokazuju da ostvareni prirod šljiva i jabuka bilježi pad u odnosu na razinu ostvarenog priroda u 2007. Tako je 2008. godine proizvedeno 48.519 tona šljiva ili 24 posto manje, a jabuka 75.686 tona ili četiri posto manje.

Stočarstvo ima veliku važnost, a proizvodnjom peradi RH je postigla samodostatnost. Svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir.

Ribarstvo i prerada ribe tradicionalne su djelatnosti, a godišnje oko 30-ak tvrtki proizvede oko 14.000 tona prerađevina, od čega 50 posto čine konzervirane srdele.

Šumarstvo čini oko 2 milijuna hektara šuma, od čega je otprilike 80 posto u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Bukva je najzastupljenija vrsta, a jela, smreka i jasen koriste se za izradu masivnog namještaja. Slavonski hrast (quercus robur) po svojoj kvaliteti spada u red najtraženijih proizvoda u svijetu.

Industrija hrane, pića i duhana u ukupnom BDP-u sudjeluje s 20,5%, a tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji pripadaju među uspješnije tvrtke u gospodarstvu.

Turizam – Hrvatska je nesumnjivo važna turistička destinacija na Mediteranu, ima dugu turističku tradiciju i velike razvojne mogućnosti, posebno u selektivnom turizmu, te u turističkoj ponudi koja neće nužno ovisiti o sezonskim trendovima. Gospodarska važnost turizma ogleda se i u mogućnosti razvoja ponude domaćih proizvoda u hotelijerstvu, kao i učinak visokokvalitetne promocije ukupne domaće ponude proizvoda i usluga ujedinjavanjem turističkih koncepata. Posebno se predviđa afirmacija turističkih sadržaja usmjerenih na etnoturizam, lovni, kongresni, kulturni turizam te odmor u prirodi.

Posljednjih godina Hrvatsku svrstavaju među turističke destinacije u Europi s najbržim stopama rasta. U 2007. ostvareno je 11,162.406 dolazaka (7 posto više no 2006.), od čega je bilo 1,855.715 domaćih, a 9,306.691 stranih turista, dok je zabilježeno ukupno 56,005.492 noćenja (6 posto više no 2006.), od kojih je bilo 6,430.862 domaća i 49,574.630 strana turista. Za 2008. zabilježeno je 11,260.807 dolazaka (1% više nego prethodne godine), od čega je bilo 9,415.105 stranih te 1,845.702 domaća turista, a turisti su ostvarili 57,103.494 noćenja (2% više u odnosu na 2007.). U 2009. osjetio se pad, zbog globalne krize, u dolascima (10 934 474) za 3 posto i noćenjima (56 299 647) za 1 posto u odnosu na 2008.

Struktura noćenja stranih turista u 2009.

 


Izvor:DZS


U 2009. godini prihodi od turizma iznosili su 6,4 milijardi eura ili oko 15 posto manje nego u  2008. godini.

Hrvatska raspolaže hotelijerskim kapacitetima od 160.000 postelja, 300.000 u privatnom smještaju, 190.000 u kampovima i 49 marina sa 13.000 vezova. Prema trenutačnoj hotelskoj kategorizaciji 53 posto hotelskih kapaciteta je u objektima koji imaju tri zvjezdice, a 13 posto u objektima sa četiri ili pet zvjezdica.

  Dolasci turista, tis. Noćenja turista, tis.
  Ukupno Domaćih Stranih Ukupno Domaćih Stranih
2003. 8 878 1 469 7 409 46 635 5 311 41 324
2004. 9 412 1 500 7 912 47 797 5 281 42 516
2005. 9 995 1 528 8 467 51 421 5 434 45 987
2006. 10 385 1 726 8 659 53 000 6 000 47 000
2007. 11 162 1 856 9 307 56 005 6 431 49 575
2008. 11261 1 846 9 415 57 103 6 477 50 625
2009. 10 935 1 600 9 335 56 300 5 800 50 500

Izvor: DZS RH

Dolasci i noćenja po zemlji prebivališta, u tisućama

  DOLASCI NOĆENJA
  2005 2006 2007 2008 2009 2005 2006 2007 2008 2009
Austrija 742 790 838 814 882 3 757 4 069 4 244 4 165 4 514
BiH 171 188 222 239 213 829 948 1 148 1 198 1 079
Češka 616 593 669 623 6607 4 052 3 921 4 394 4 122 4 020
Francuska 591 505 474 439 406 1 920 1 708 1 665 1 635 1 533
Italija 1 253 1 235 1 249 1 168 1 200 5 699  5 474 5 451 5 069 5 135
Mađarska 453 403 381 370 323 2 405 2 196 1 985 1 933 1 644
Nizozemska 244 242 265 297 308 1 910 1 938 2 030 2 334 2 446
Njemačka 1 572 1 545 1 555 1 545 1 580 11 001 10 987 10 849 10 982 11 451
Poljska 242 276 323 417 454 1 375 1 612 1 834 2 512 2 738
Slovačka 185 218 281 299 307 1 183 1 428 1 832 1 927 2 000
Slovenija 879 913 1 015 1 042 1 013 5 099 5 246 5 690 5 802 5 635
VB 256 269 267 261 249 1 349 1 366 1 276 1 223 1 229

Izvor: DZS RH

Graditeljstvo – trend restrukturiranja građevinske djelatnosti u Hrvatskoj, aktualan posljednjih godina, u skladu je s modernim europskim trendovima gdje se male i srednje tvrtke lakše prilagođavaju suvremenim zahtjevima tržišta. Posljednjih godina graditeljstvo ostvaruje oko 7 posto BDP-a i u sljedećem razdoblju teži se dostignuću udjela od približno 10 posto, kakav se ostvaruje u zemljama EU-a.

Indeksi fizičkog obujma građevinskih radova po vrstama građevina (2005.=100) 

  2007. 2008. 2009.
Ukupno 112,1 125,3 117,1  
Zgrade 115,8 138,1 128,2  
Ostale građevine 109,1 115,2 108,4  
Izvor: DZS RH

Promet i komunikacije - prometni sektor i sektor komunikacija čine oko 10 posto BDP-a. Povoljan geografski položaj omogućuje razvijanje prometne infrastrukture i prometnih djelatnosti kao jednog od važnijih čimbenika sveukupnog gospodarskog i društvenog razvitka zemlje. Hrvatska ima oko 29.000 km cesta s tvrdom podlogom, uključujući i oko 1000 km autocesta. Osim Hrvatskih autocesta d.o.o., autocestama upravljaju AC Rijeka-Zagreb d.d., AC Zagreb-Macelj d.o.o. i Bina Istra d.d.

Sve se više ulaže i u djelatnosti luka, pomorskih Rijeka, Ploče, Split i Zadar i riječnih, Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar te željeznice.

Važnu ulogu imaju i zračne luke - Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Rijeka, Pula i Osijek - namijenjene međunarodnom prometu, te tri zračna pristaništa - Brač, Lošinj i Vrsar - za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalnih namjena.

Tijekom 2008. u Hrvatskoj je prevezeno 148,1 milijun putnika i 165,8 milijuna tona robe, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Broj prevezenih putnika u odnosu na 2007. godinu veći je za 4,8 posto. U strukturi prijevoza putnika u 2008. željeznica sudjeluje sa 47 posto, cestovni prijevoz sa 42 posto, pomorski i obalni prijevoz zauzimaju 9 posto, a zračni prijevoz 2 posto.

Hrvatska udruga koncesionara za autoceste s naplatom cestarine (HUKA) objavila je kako su ukupni prihodi koncesionara autocesta od naplate cestarine za 2008. godinu iznosili 2 milijarde i 900 tisuća kuna bez PDV-a, što je 3,2 posto više nego u 2007. godini.

Očit je napredak u liberalizaciji telekomunikacija. U fiksnoj mreži, prema podacima Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka RH, djeluju operatori Metronet, Zagreb, T-Hrvatski Telekom, Zagreb, OT-Optima Telekom d.o.o., Zagreb, Portus d.o.o., Split, Iskon Internet d.d., Zagreb. U mobilnoj mreži djeluju tri operatora - T-Mobile Hrvatska d.o.o., Zagreb, VIPnet d.o.o., Zagreb i Tele2 d.o.o., Zagreb.

Po podacima Ureda za e-Hrvatsku (svibanj 2009.) Internet koristi 2,24 milijuna građana, odnosno njih 50,6%. Fiksni pristup brzom internetu ima 524.683 građana, a mobilni njih 158.524.

Trgovina - distributivna trgovina zauzima važno mjesto u ukupnom gospodarstvu Hrvatske. U djelatnosti posluje oko 37 posto gospodarskih subjekata, zapošljava oko 15 posto od ukupnog broja zaposlenih u gospodarstvu RH te pridonosi oko 10 posto u stvaranju dodane vrijednosti u BDP-u. Otvorenost trgovine potvrđuje i nazočnost inozemnih lanaca širom Hrvatske, čime se ostvaruje i visok stupanj konkurentnosti.  

Malo i srednje poduzetništvo - Malo i srednje poduzetništvo u RH činilo je 99% registriranih poslovnih subjekata, zapošljava 65% od ukupno zaposlenih, ostvaruje 44% ukupnog BDP-a te 40% hrvatskog izvoza.


Makroekonomski pokazatelji

Bruto domaći proizvod - tijekom posljednjih pet godina prosječni realni rast bio je veći od 4 posto godišnje, što za Hrvatsku predstavlja preduvjet za smanjenje razlike u visini gospodarskog razvitka u usporedbi sa zemljama EU-a. Zahvaljujući pojačanim privatnim ulaganjima, snažnoj izvedbi robnog izvoza te dobrim rezultatima u turizmu, 2006. godine stopa rasta BDP-a iznosila je 4,8 posto, a 2007. 5,6posto. U 2008. godini BDP po stanovniku iznosio je 10 681 EUR, dok je stopa rasta BDP-a iznosila 2,4% u odnosu na 2007. 

  2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
BDP, tekuće cijene (mlrd. EUR) 35,7 39,1 42,8 47,4 45,4
BDP, realne stope rasta % 4,2 4,7 5,6 2,4 -5,8

Izvor: DZS RH

U 2009. došlo je do usporavanja gospodarskog rasta započetog u drugoj polovici 2008. pa je stopa rasta za 2009. iznosila -5,8 posto. 

Platna bilanca – deficit platne bilance u Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem 2009.  iznosio 2,4 mlrd EUR ili 5,2% BDP-a. Na takav deficit vanjskotrgovinske bilance ponajviše je utjecalo smanjenje gospodarskih aktivnosti u zemlji i inozemstvu. 

Inflacija – Hrvatska je vrlo uspješna u održavanju stabilnosti cijena i vrijednosti domaće valute, zahvaljujući, prije svega, čvrstoj i restriktivnoj monetarnoj politici. Od 1999. godine Hrvatska narodna banka počela je mjeriti inflaciju prema indeksu potrošačkih cijena, a ne u odnosu indeksa cijena na malo. Tijekom 2005. godine zabilježen je određen porast stope inflacije, 3,3%. 2006. godine inflacija je iznosila 3,2%, a 2007. 2,9%. S obzirom na rast cijena energenata, kao i posljedica istog, u 2008. zabilježen je porast dobara i usluga za osobnu potrošnju od 6,1%, dok je u 2009. inflacija iznosila 2,4%. 

  2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Inflacija (%) 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4

Izvor: DZS RH

Devizne pričuve – bilježe kontinuirani rast da bi na kraju 2005. iznosile nešto više od 7,4 mlrd eura, dok su u 2006. iznosile 8,7 mlrd eura, 2007. 9,3 mlrd eura, 2008. 9,1 mlrd eura te 2009. 10,4 mlrd eura. 

  2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Devizne rezerve, mlrd. EUR 7,4 8,7 9,3 9,1 10,4

Izvor: Ministarstvo financija, HNB

Inozemni dug –  Na kraju 2008. godine, prema podacima HNB, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je 40,3 milijardi eura dok je na kraju 2009. iznosio 44,6 milijardi eura.  

Nezaposlenost – Prema podacima DZS-a, stopa nezaposlenosti za 2008. prema definiciji ILO iznosila je 8,4 posto, dok je za 2009. iznosila 9,7 posto. Nezaposlenost ostaje i dalje među najvećim problemima hrvatskoga gospodarstva.
U 2008. stopa zaposlenosti iznosila je 44,5 posto, dok je u 2009. pala na 43,5 posto.

Stopa nezaposlenosti, % (prema definiciji ILO-a, stanovništvo starije od 15 godina)

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
12,7 11,2 9,6 8,4 9,7

Kreditni rejting – od strane svih eminentnih kreditnih agencija gotovo je na istoj razini.
Hrvatska već dulje ima dugoročni kreditni rejting BBB (Standard and Poor's) ili Baa3 (Moody's). Kreditna agencija Standard and Poor's promijenila je perspektivu kreditne sposobnosti Hrvatske u budućnosti s prijašnje stabilne na pozitivnu.
U studenome 2006. japanska agencija Rating and Investment Infromation povećala je kreditni rejting Hrvatske na BBB+, čime je potvrđena makroekonomska stabilnost države.
U svibnju 2009. svjetska bonitetna kuća Dun and Bradstreet (D&B) snizila je rejting Hrvatske s prijašnjih DB3c na DB3d, što je donja granica raspona 'umjerenog rizika'. Razlog smanjenja rejtinga je zabilježen pad realnog hrvatskog bruto domaćeg proizvoda na tromjesečnoj razini, te realni rast od 2,4 posto koje je u cijeloj 2008. ostvarilo gospodarstvo Hrvatske, u usporedbi s rastom od 5,5 posto u 2007

Robna razmjena sa svijetom – Prema podacima DZS-a, 2009. ukupna robna razmjena iznosila je 31,7 mlrd američkih dolara. Pri tome je izvoz iznosio 10,5 mlrd, a uvoz 21,2 mlrd američkih dolara. Deficit je iznosio -10,7 mlrd američkih dolara.


Vanjskotrgovinska razmjena RH (mlrd USD) 2005.  2006. 2007. 2008. 2009.
Izvoz iz RH 8,8 10,4 12,4 14,1 10,5
Uvoz u RH 18,5 21,5 25,8 30,7 21,2
Razlika -9,7 -11,1 -13,4 -16,6 -10,7

 

Izvor: Državni zavod za statistiku


Najznačajniji partneri RH u izvozu:

2009. godina

rang zemlja izvoz u 000 USD

indeks
2009/08
1. Italija 1 993 710  74,0
2. Bosna i Hercegovina 1 347 262  61,9
3. Njemačka 1 148 431  75,6
4. Slovenija    776 196  70,7
5. Austrija    565 092  69,3

Izvor: Državni zavod za statistiku
Obrada: HGK – Sektor za međunarodne odnose

Najznačajniji partneri RH u uvozu:

2009. godina

rang zemlja uvoz u 000 USD indeks
2009/08
1. Italija 3 272 243 62,2 
2. Njemačka 2 863 028 69,6 
3. Rusija 2 006 431 62,7
4. Kazahstan 1 441 457 76,4
5. Slovenija 1 212 837 70,8
Izvor: Državni zavod za statistiku
Obrada: HGK – Sektor za međunarodne odnose


Najznačajniji izvozni i uvozni proizvodi:

2008. godina

IZVOZNI PROIZVODI % UVOZNI PROIZVODI %
Putnički brodovi i slična plovila 10,5 Nafta i ulja, sirovi 8,28
Nafta i ulja, osim sirovih 8,46 Osobni automobili, motorna vozila 5,24
Električni transformatori 2,99 Nafta i ulja, osim sirovih 4,39
Naftni plinovi i ostali plinovi 2,96 Putnički brodovi i slična plovila 2,36
Drvo, obrađeno 2,04 Lijekovi 2,09

RH i regionalna gospodarska suradnja - CEFTA 2006

Zemlje članice:

Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Crna Gora, Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldova, Republika Srbija i UNMIK/Kosovo.

Hrvatska – CEFTA

Ugovor CEFTA 2006 stupio na snagu 22. kolovoza 2007. g., a sukladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini, koji je potpisan u Bukureštu 19. prosinca 2006. g. te Zakonu o potvrđivanju Ugovora o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini, koji je izglasao Hrvatski sabor 18. svibnja 2007. g. CEFTA 2006 ugovor može se pronaći na stranicama Narodnih novina, Međunarodni ugovori 6/2007: http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm. Resorno tijelo koje priprema, provodi, prati i koordinira s drugim institucijama aktivnosti u svezi s članstvom Republike Hrvatske u Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini - CEFTA 2006 je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH.

Jugoistočna Europa - CEFTA

Za Albaniju, UNMIK/Kosovo, Crnu Goru, Makedoniju i Moldovu Ugovor je stupio na snagu 26. srpnja 2007. g., za Republiku Srbiju 24. listopada 2007. g., a za Bosnu i Hercegovinu 22. studenoga 2007. g.

Ovim ugovorom, koji je usklađen s odredbama Svjetske trgovinske organizacije (WTO), željelo se pomoći zemljama koje još nisu članice te organizacije kako bi što prije prilagodile svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima (Članice WTO-a još nisu Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te UMNIK/Kosovo). Osim uobičajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst ugovora pokriva i područja suradnje kao što su jačanje suradnje na području trgovine uslugama, poticanja i zaštite ulaganja, a sadrži i suvremene odredbe o zaštiti tržišnog natjecanja te pravu intelektualnog vlasništva.

Važna novina CEFTA 2006 ugovora je i detaljno razrađen postupak rješavanja sporova, koji uključuje i arbitražu, a u cilju osiguravanja što bolje implementacije ovog ugovora. Ugovorom je predviđeno da u provedbi Ugovora, Zajedničkom odboru pomaže Tajništvo, administrativno tijelo smješteno u Bruxellesu. Cilj tog tijela je pružanje tehničke i administrativne podrške Zajedničkom odboru, Pododborima (za poljoprivredu, za carine te za tehničke barijere u trgovini i necarinske barijere), kao i svim stručnim grupama ili drugim tijelima osnovanim od strane Zajedničkog odbora. Zajednički odbor je najveće tijelo CEFTA-e i njegovi članovi su ministri zaduženi za trgovinu u potpisnicama. Zadatak odbora je nadziranje i upravljanje provođenjem Sporazuma, a sastaje se najmanje jednom godišnje.

Cilj Ugovora CEFTA 2006

Cilj potpisivanja ovog Ugovora je unapređenje i poboljšanje ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa Republike Hrvatske sa zemljama CEFTA-e, usklađivanje razvoja ekonomskih odnosa između zemalja potpisnica CEFTA-e putem razvoja trgovine, ubrzanja razvoja komercijalnih aktivnosti, podizanje životnog standarda i osiguranja boljih mogućnosti zapošljavanja, povećanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, a na načelima tržišnog gospodarstva i liberalizacije trgovine sukladno odredbama Općeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a 1994) i Ugovora o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

 

Ulaganja u Hrvatsku

Investicijsko okružje – jedan od primarnih ciljeva gospodarske politike hrvatske Vlade je stvaranje poticajnog poslovnog okruženja, usklađenog sa standardima koji prevladavaju u EU-u i zemljama razvijenoga tržišnoga gospodarstva. Svjesna važnosti stranih ulaganja za budući razvitak zemlje i njihova snažnog doprinosa daljnjem restrukturiranju i modernizaciji gospodarstva, jačanju međunarodne konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta, Vlada je čvrsto opredijeljena daljnjem unapređenju uvjeta za rast izravnih stranih ulaganja. Svoju opredijeljenost reformi nacionalnoga gospodarstva, s ciljem povećanja privlačnosti Hrvatske stranim ulagačima, Vlada nastoji ostvariti jednako na domaćem, kao i na međunarodnom planu. Na domaćem planu, uz osiguravanje političke stabilnosti, Vlada provodi politiku makroekonomske stabilnosti i kontrole nad javnim financijama, poboljšanja fiskalne uravnoteženosti i kontrole proračunskih troškova, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva, regulacije i liberalizacije tržišta energenata, privatizacije velikih poduzeća javnog sektora i jačanja regulacijskih i nadzornih mehanizama u financijskom sektoru. Restriktivnom monetarnom politikom Hrvatske narodne banke osigurana je stabilnost i interna konvertibilnost domaće valute.

Nakon zamaha početkom 2005., privatizacijski proces je usporen. Tako je od 500 poduzeća u većinskom državnom vlasništvu njih 55 privatizirano. Faktori zbog kojih privatizacija kasni uključuju zakonske probleme, manjak interesa investitora i uvjete prodaje.

Pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva djeluje Uprava za poticanje ulaganja i izvoz, mjerodavna za primjenu Zakona o poticanju ulaganja, odnosno za davanje poticajnih mjera, poreznih i carinskih povlastica kako domaćim, tako i inozemnim investitorima. U sklopu Uprave ustrojeni su odjeli za poticanje ulaganja i investicija, za razvoj slobodnih zona, klastera i potporu izvozu, te za privatizaciju.

Od 2002. godine djeluje Agencija za promicanje izvoza i ulaganje (APIU), čije su osnovne aktivnosti usmjerene na proaktivno traženje, informiranje, privlačenje i realizaciju kvalificiranih ulagačkih projekata koji uključuju proizvodnju roba i usluga visoke dodane vrijednosti namijenjene izvozu te onih projekata koji će generirati nova radna mjesta.

Pomaci su napravljeni i na smanjenju prepreka stranim ulaganjima te je Vlada RH 2005. godine uspostavila servis HITRO.HR (www.hitro.hr), kojim je skraćeno vremensko razdoblje potrebno za otvaranje novog poduzeća. U tijeku je i postupak digitalizacije zemljišnih knjiga, dio je već dostupan na internetu.

Može se očekivati da će započeti pregovori s EU-om pridonijeti većem dotoku stranog kapitala, posebice u greenfield investicijske projekte, koji bi trebali u konačnici povećati gospodarski rast te globalnu konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.
Na međunarodnom planu najvažnije postignuće ostvareno je 4. listopada 2005. godine otvaranjem pregovora o ulasku Hrvatske u EU, nakon pozitivne odluke Vijeća ministara EU-a. Trenutačno traje proces analitičkog pregleda i ocjene usklađenosti zakonodavstva Hrvatske sa zakonima Unije. Hrvatska, također, kao članica WTO-a aktivno usklađuje svoju legislativu sa WTO-ovim standardima, potpisnica je Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om, koji je stupio na snagu 2005. godine.
Hrvatska blisko surađuje i s Međunarodnim monetarnim fondom, s kojim je u kolovozu 2004. godine sklopila 20-mjesečni stand-by aranžman, te provodi Program za uklanjanje administrativnih barijera u sklopu Zajma za strukturne prilagodbe sa Svjetskom bankom. Dana 15. studenoga 2006. završen je stand-by aranžman s MMF-om. Hrvatska je, prema ocjeni MMF-a, danas zrela da samostalno i odgovorno vodi makroekonomsku politiku. Posebna pažnja posvećuje se liberalizaciji trgovine baziranoj prvenstveno na uzajamnim bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini, usklađenima sa standardima EU-a i WTO-a.
Oko 80 posto ukupne vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske odvija se pod uvjetima slobodne trgovine, oslobođeno carinskih opterećenja. Hrvatska je punopravni član CEFTA-e, pod okriljem Pakta o stabilnosti, s ostalim zemljama sudionicama potpisan je i u provedbi Sporazum o razumijevanju o liberalizaciji i olakšanju trgovine.

Zakonski okvir ulaganja – strana ulaganja u Hrvatskoj su zaštićena odredbama Ustava Republike Hrvatske, a regulirana su Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o poticanju ulaganja.

Osnovna načela:

  • nacionalni tretman stranih ulagača, odnos izjednačenosti stranih ulagača s domaćim tvrtkama, uz ispunjenje uvjeta reciprociteta; stranim se ulagačima nude i dodatna jamstva kakva se ne daju domaćem ulagaču
  • ustavna jamstva da ulagačka prava ne mogu naknadno biti ukinuta niti umanjena
  • slobodna repatrijacija profila po ispunjenju obveza i podmirenju poreza i slobodna repatrijacija kapitala kod povlačenja ulaganja također su zajamčene Ustavom Republike Hrvatske
  • prijenos dobiti u inozemstvo obavlja se bez ikakvih prepreka, nakon što se podmire sve zakonske obveze u Hrvatskoj, što je propisano Zakonom o deviznom poslovanju.

Oblici stranih ulaganja
Stranci u Hrvatskoj mogu uložiti kapital na ugovornoj osnovi, u trgovačko društvo, u banku ili osiguranje, otvoriti obrt ili djelovati kao trgovci pojedinci.

Omogućeno je i dobivanje koncesije za gospodarsko korištenje prirodnih bogatstava i drugih dobara od interesa za Hrvatsku, sudjelovanje u poslovima BOT (build-operate-transfer) i BOOT (build-own-operate-transfer).
Strani ulagač može osnovati bilo koji oblik pravne osobe predviđene Zakonom o trgovačkim društvima. Strane osobe, kao i domaće, mogu osnivati podružnice, društva s ograničenom odgovornošću, dionička društva, komanditna društva i javna trgovačka društva.

Strana osoba može ulaganje obavljati osobno ili kao zajedničko ulaganje s domaćom pravnom ili fizičkom osobom, a udio stranog vlasništva nije ograničen.
Pravne osobe osnovane i registrirane u Hrvatskoj smatraju se domaćim pravnim osobama, neovisno o tome je li u njih uložen domaći ili strani kapital, te stoga imaju pravo stjecati vlasništvo nad nekretninama.

Poticajne mjere i povlastice
Ovisno o veličini ulaganja i broju novootvorenih radnih mjesta, Zakon o poticanju ulaganja ulagačima omogućuje značajne poticajne mjere, porezne olakšice i carinske povlastice.

Poticajne mjere su mnogobrojne: davanje prava građenja – najčešće besplatno, davanje na korištenje nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata iz portfelja Fonda nekretnina za poticanje ulaganja pod komercijalnim ili znatno povoljnijim uvjetima, pomoć za otvaranje novih radnih mjesta u obliku jednokratne dodjele do 15.000 kn po zaposleniku, pomoć za stručnu izobrazbu ili prekvalifikaciju odobravanjem do 50 posto troškova stručne izobrazbe ili prekvalifikacije.

Porezne se olakšice odobravaju, ovisno o visini ulaganja i osiguranju zapošljavanja određenog broja zaposlenika, prema sljedećim kriterijima:

visina ulaganja stopa poreza na dobit trajanje povlastice minimalan broj zaposlenika
10 mil. 7 % 10 god. 30
20 mil. 3 % 10 god. 50
60 mil. 0 % 10 god. 75

Posebne olakšice imaju ulagači u područjima od posebne državne skrbi, koji porez na dobit plaćaju po stopama od 5, 10 ili 15 posto, ovisno u području u kojem djeluju.
Carinske povlastice odnose se na oslobađanje od plaćanja carine na uvoz opreme koja čini ulaganje (osim osobnih vozila s obujmom motora većim od 1500 ccm). Nositelji povlastica su isključivo novoosnovana trgovačka društva iz djelokruga registrirane djelatnosti, iznimku predstavljaju jedino slučaj ulaganja u turističku djelatnost kada povlastice može koristiti već postojeće društvo.

Ulaganja u slobodne zone
Osim uobičajenog oslobađanja od plaćanja poreza i carina za svu robu proizvedenu u slobodnoj zoni, a namijenjenu izvozu, korisnici slobodne zone koji su uložili u njezinu infrastrukturu iznos veći od 1,000.000 kuna (cca 130.000 eura) oslobođeni su plaćanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina. Ostali korisnici zone plaćaju porez na dobit u iznosu od 50 posto zakonom propisane stope, što je 10 posto.

U zoni je moguće obavljanje svih djelatnosti, osim trgovine na malo. Trenutačno u Hrvatskoj postoji 15 slobodnih zona. Osnivači mogu biti samo domaće pravne osobe, a korisnici domaće i strane pravne i fizičke osobe.

Ulaganja u poduzetničke zone
Trenutno ima 106 poduzetničkih zona, koje pružaju niz pogodnosti za ulagače poput:
- potpuno infrastrukturno opremljeno zemljište
- povoljnu cijenu zemljišta
- olakšani proces izgradnje poslovnih prostora

Pravo vlasništva nad nekretninama
Stupanjem na snagu (25.srpnja 2006.g.) Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N.broj 79/06.), Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nije više nadležno za rješavanje zahtjeva stranih fizičkih i pravnih osoba za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj.

Odredbom čl.3. navedenog zakona određeno je da « strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drugačije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske».

Slijedom navedenih izmjena, zahtjeve za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nekretnina u Republici Hrvatskoj, strane fizičke i pravne osobe upućuju u Ministarstvo pravosuđa RH. Također će se i svi započeti postupci, koji nisu dovršeni do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dovršiti u Ministarstvu pravosuđa.

1. veljače 2009. na snagu je stupila odredba iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije prema kojoj se državljani Unije izjednačavaju s hrvatskim građanima u pravu na stjecanje nekretnina, osim kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu i o područjima koja su zaštićena Zakonom o zaštiti prirode.

Koncesijska prava
Koncesijska prava mogu biti dodijeljena i stranim osobama, ovisno o rezultatima javnog natječaja, na maksimalno razdoblje od 99 godina, odnosno 40 godina za poljoprivredno zemljište. Za svaku koncesiju plaća se godišnja naknada.

Porezi i porezne stope
(izvor: Ministarstvo financija RH)

Porez na dobit – 20 posto
Porez na dobit po odbitku – 15 posto*
Porez na dohodak – od 1. srpnja 2010. - 12, 25 i 40 posto
Porez na dodanu vrijednost – 23, 10 i 0 posto
Porez na promet nekretnina – 5 posto
Porez na nasljedstva i darove – 5 posto
Porez na luksuzne proizvode – 30 posto i tako dalje.

Posebni porez na plaće, mirovine i druge primitke -  na iznos veći od 6.000,00 kn 4%
(ovaj porez je na snazi za razdoblje od dana stupanja na snagu do do 1. studenog 2010. za stopu od 4%)

* Tuzemni isplatitelj koji plaća kamate, autorska prava i druga prava intelektualnog vlasništva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zaštitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slična prava) inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe i koji plaća usluge istraživanja tržišta, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge inozemnim osobama.

Početkom 2007. stupile su na snagu jedanaeste po redu izmijene Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izmijenjen je način dijeljenja prihoda od poreza na dohodak između središnje države, županije i općine/grada poreznog obveznika.

Raspodjela prihoda od poreza i prireza na dohodak obavlja se na slijedeće načine:

- ovisno o području na kojem se nalazi općina/grad poreznog obveznika, postoje četiri načina raspodjele prihoda od poreza na dohodak:

a) uobičajena (standardna) raspodjela
b) raspodjela u Gradu Zagrebu
c) raspodjela na područjima posebne državne skrbi (PPDS) i na brdsko-planinskim područjima (BP)
d) posebna raspodjela na otocima, koji su sklopili sporazum o financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka.

- određene javne funkcije ili poslove koji se obavljaju na lokalnoj razini može financirati središnja država ili lokalne jedinice. Ako lokalna jedinica preuzme financiranje više decentraliziranih funkcija, više će prihoda od poreza na dohodak dobiti.

- prihodi od prireza pripadaju isključivo općini ili gradu poreznog obveznika. Što je veća visina prireza koji općina ili grad propišu, više će prihoda od prireza prikupiti.

- utvrđivanje i naplatu poreza i prireza na dohodak obavlja Porezna uprava, kojoj općine, gradovi i županije plaćaju 1% prikupljenih prihoda. Iznimka su prihodi koji služe za financiranje decentraliziranih funkcija za koje lokalne jedinice ne plaćaju naknadu Poreznoj upravi.

- na uplate i povrate poreza na dohodak i prireza primjenjuje se jednaka raspodjela. Iznimka je povrat na područjima PPDS i BP, koji se od 2004. godine u potpunosti isplaćuju na teret državnog proračuna, što znači da središnja država na tim područjima vraća sav porez i prirez na dohodak.

Ulagačke mogućnosti u RH

Hrvatsko gospodarstvo razvija se u moderno i dinamično gospodarstvo, a u strukturi domaćeg proizvoda na sektor usluga otpada nešto manje od dvije trećine ukupne vrijednosti, na poljoprivrednu oko 8 posto, građevinarstvo oko 7 posto, a ostatak otpada na industriju (uključujući rudarstvo, vađenje i opskrbu električnom energijom, plinom i vodom).

Hrvatsko gospodarstvo nije pretežito ovisno niti o jednoj pojedinoj gospodarskoj aktivnosti. Ipak, neki sektori i djelatnosti su perspektivniji, propulzivniji i s većim potencijalom nego drugi. Svojom dominantnošću u formiranju bruto domaćeg proizvoda ističe se sektor usluga koji će svoju vodeću ulogu sigurno zadržati u budućnosti, posebice u pitanju turizma i financijskog sektora.
Privlačni za ulaganje su i industrija, poljoprivreda i proizvodnja hrane, graditeljstvo, transport, komunikacije i dr.

Izravna inozemna ulaganja u RH po godinama (2004.-2009.), mil. EUR

godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
inozemna izravna ulaganja 949,6 1 467,9 2 764,8  3 670,2 4 191,7 1 875,2

Izvor: HNB

Napomena: Pod izravna strana ulaganja u Hrvatsku do 1996. godine evidentirana su samo vlasnička ulaganja, a od 1997. godine u ukupna ulaganja ulaze i reinvestirane zarade i ostali nevlasnički aranžmani.

Prva veća strana ulaganja u Hrvatsku dolaze tek nakon 1995., odnosno nakon završetka oslobodilačkih ratnih operacija u zemlji, a značajnija privatizacija velikih državnih sustava i banaka počela je tijekom 1999.

Izravna strana ulaganja u RH po sektorima
Zbog privatizacije Hrvatskih telekomunikacija, velikih hrvatskih banaka i prodaje dionica Plive na europskim burzama, samo u sektoru telekomunikacija, bankarstva i farmaceutske industrije koncentrirano je oko 47 posto ukupnih stranih ulaganja. Slijede ulaganja u naftnu industriju, hotele, restorane, proizvodnju cementa i tako dalje.

Izravna strana ulaganja u RH, 2008. i 2009*. (po zemljama, mil. EUR)

država 2008. 2009.
Austrija 1.051,4 420,7
Njemačka 427,6 56,2
Francuska 11,4 42,1
SAD -54,2 21,4
Italija 49,2 81,5
Nizozemska 312,8 1.080,1
Mađarska 952,0 154,8
Luksemburg 85,1 -63,9
Slovenija 182,4 108,0
Švicarska 96,7 -14,6

Izvor: HNB, *procjena

Slijedom prezentiranih informacija, nakon što je hrvatsko gospodarstvo 2004. dostiglo rezultate iz 1989., posebno u turizmu, bilježi se kontinuirani rast. Hrvatska ima što ponuditi. Osim atraktivne obale i otoka, sagrađene su cestovne mreže, a sve više se pojačavaju ulaganja u istraživanja i ljudske potencijale. Hrvatska doista može, sukladno svojem razvojnom kapacitetu i započetim reformama, ostvariti tržišno relevantnu poziciju kao vrata Europskoj uniji prema jugoistočnoj Europi.

Važni linkovi

 
 









Vodič za ulagače