Aktualnosti
EUROSTAT: HRVATI RADE VIŠE OD FRANCUZA, FINACA I IRACA
ZAGREB, 29. srpnja (SEEbiz.eu) - Rumunji su najradišniji narod u Europi jer tjedno prosječno odrade 41,2 sata ili 1,2 sata više od zakonom utvrđenog 40-satnog radnog tjedna koji ima većina europskih zemalja. Najmanje pak rade Finci, Francuzi i Irci koji u jednom tjednu odrade tek nešto više od 37 sati ili oko sedam sati dnevno. Hrvati imaju zakonom utvrđen radni tjedan od 40 sati, a stvarno prosječno odrade 39,2 sata, što je tek nešto manje od prosjeka 27 zemalja EU u kojima se prosječno tjedno radi 39,4 sata.
Podaci Eurostata i Europske fundacije za unapređenje životnih i radnih uvjeta Eurofound tako otkrivaju i poraznu činjenicu: upravo u kriznoj 2009. mnogi Europljani radili su manje od zakonom propisanog radnog tjedna čime zasigurno nisu pridonijeli svojim nacionalnim gospodarstvima koja su se borila s recesijom. Među onima koji su u krizi najviše upregnuli na svojim radnim mjestima prednjače Nijemci koji su umjesto zakonom i kolektivnim ugovorima propisanog radnog tjedna od 37,7 sati stvarno lani svaki tjedan prosječno odradili 40,4 sata.
Slično je i u Velikoj Britaniji u kojoj su radnici umjesto 37,3 minimalna zakonom utvrđena radna sata u tjednu odradili 40,7 sati. Službena statistika pritom stvarno odrađene sate mjeri uzimajući u obzir odrađene prekovremene sate, ali i sve izgubljene radne sate, primjerice zbog bolovanja. Upravo je u Britaniji i Njemačkoj, zemljama predvodnicama europskog čupanja iz recesije, najveća razlika između zakonom propisanih i odrađenih radnih sati - Britanci tjedno odrade 3,4 sata više od propisanog, a Nijemci trećinu radnog dana…
S druge strane, u zemljama s najvećim problemima, poput Grčke, Portugala i Irske, broj stvarno odrađenih radnih sati manji je od zakonom propisanih, a upitno je i koliko se u tim radnim satima efikasno radilo. I sami su Grci, kad je započela kriza, otvoreno govorili o svojim neradnim navikama, a cijeli je svijet ostajao zapanjen činjenicom da se u zemlji koja treba 110 milijardi eura od EU kako ne bi bankrotirala dovoljno pojaviti na državnom poslu pa da za to budete nagrađeni.
Kada je riječ o Hrvatskoj, poslodavci već godinama prigovaraju da je stvarna produktivnost domaće radne snage daleko manja od 40 sati tjedno, što je jedan od ključnih razloga izostanka stranih investicija. Hrvatska udruga poslodavaca upozorava da zbog plaćenih polusatnih pauza radni tjedan u Hrvatskoj ne traje 40 nego ustvari 37,5 sati, zbog čega se godišnje gubi 180 milijuna radnih sati ili 5,5 milijardi kuna…
Naravno, uvijek postoji i druga strana priče, koja u hrvatskom slučaju glasi: značajan broj radnika odradi i više od maksimalnih 48 sati tjedno, a da im niti jedan prekovremeni sat nije plaćen. A kako recesija napreduje, sve je više radnika koji ne dobivaju plaću niti za redovne niti za prekovremene sate. Sindikati tvrde da je takvih najmanje 60.000.
Arhiva novosti: